Dojenje - prednosti i prepreke!
Dojiti ili ne dojiti? Stav osobnog izbora, glavno pitanje i izazov svake mame: Mogu li ja to, kako ću ja to i što ako dojenje ne uspije? Možemo li si olakšati da nam dojenje uspije ako to želimo i na koji način te koje su zapravo koristi od dojenja?
Svaka trudnica ili mama susreće se s pitanjem: "Dojiš li?" Neke mame ponosno odgovaraju pozitivno na to pitanje, neke ponosno negativno, nekolicina se izrazito ljuti, a pojedinici posramljeno traže opravdanje. Ja, kao mama pripadam u tu skupinu koja se hvalila. Da, bila sam ponosna i sretna što je "išlo", ali bilo je teško i bolno, a ponekad i naporno. No, moram napomenuti da sam dobila zaista dobre smjernice. Jesu li one zaista razlog da sam uspjela ili ne? Možemo li se pripremiti da uspijemo proces dojenja ako to želimo?
Moje mišljenje je da da (osim kad se radi o nekim zdravstvenim nemogućnostima)! Meni je, moja babica Ana došla na razgovor nekoliko dana prije termina. Uz klasični razgovor pripreme za porod i papirologije, pitala me želim li dojiti. Osim da sve prođe u savršenom redu, moja velika želja je bila da dojenje kod mene uspije, a imala sam veliki početni strah da neće. Ona mi je dala uputstva kako bih sebi olakšala u toj namjeri.
U ovom tekstu odlučila je podijeliti neke smjernice i informacije za sve vas.
Dojenje je "posao" na puno radno vrijeme s puno prekovremenih!
Oduvijek sam to govorila na temelju iskustva, no onda sam postavila računicu za godinu koja ima 52 tjedna. Naime, radi se o 1820 sati dojenja u prvoj godini dok jedan posao na puno radno vrijeme sa šest tjedna godišnjeg odmora sadrži 1840 radnih sati. Zašto je to uopće bitno? Kako je samo dojenje nešto što nam je majka priroda dala, nerijetko mame misle kako dojenje traje 10-15 minuta te nakon toga beba spava tri sata. Nažalost, sam start je uvijek težak kao i svugdje, kao i u svakome poslu. Majka uči dojiti, novorođenče također, nakon toga dolaze grčići, plakanje "bez razloga" gdje je uvijek rješenje upravo dojenje tj. dojka. Novorođenčad, pa tako kasnije i već veća djeca ne znaju u čemu je problem te ga pokušavaju najčešće uspješno riješiti upravo dojkom. Ona je rješenje za svaki "problem", bol, nemir pa tako pruža i ljubav, mir i sigurnost.
Majčino mlijeko kao osnova za zdraviji život djeteta jer dokazano smanjuje potencijalna oboljenja od dijabetesa, pretilost djece i pozitivno utječe na imunološki sustav.
Po rođenju, novorođenče dolazi u prvi kontakt s majčinim prsima. Ono osjeća majčin dodir, miris, toplinu, otkucaje srca, ljubav i sve njene emocije te najveću sigurnost. Prvi refleksi se već očituju odgurivanjem djeteta prema mirisu majčine dojke, a mama dolazi u fazu testiranja svojih instinkata. Kod nekih se oni jave odmah, a kod nekih je potrebno neko vrijeme. Zato, ne brini! Hormoni su čudo prirode koji nas istovremeno dižu i spuštaju te upravo zbog toga je sasvim u redu osjećati se tako kako se ti osjećaš.
Još u trudnoći korisno bi bilo informirati se o dojenju. Postoje razne knjige, online sadržaji i radionice vođene od strane stručnih osoba za kvalitetan start. Često polazimo od nekih osnovnih teza koja nas često spriječe ili prekinu u namjeri dojenja. Pa ćemo usporediti već neke početne ili usađene stavke (istina ili mit).
Istina:
1.Neovisno o veličini dojke, dojenje je moguće!
2. Anatomija dojke može utjecati na kvalitetu dojenja.
3. U dojenju vrijedi pravo: Potražnja i ponuda
4. Pravilni hvat vodi ka uspjehu.
5.Majčino mlijeko savršeno je prilagođeno potrebama djeteta.
Mit:
1. Imam male dojke, neću imati dovoljno mlijeka.
2. Moja mama i sestra nisu mogle dojiti, neću moći ni ja.
3. Mlijeko mi je otišlo.
4. Dijete okreće glavu od dojke, ne želi dojiti (u prvim tjednima).
5. Mlijeko mi nije hranjivo, vodeno je.
Koje stvari nam mogu u prvim danima otežati dojenje?
Često u početku griješimo mišlju kako nemamo dovoljno mlijeka te krenemo s nadohranom. Majka priroda je napravila upravo toliko mali/veliki želudac bebe koji se prilagođava proizvodnji mlijeka.
Stoga osvrnimo se na veličinu želudca novorođenčeta:
1. dan veličina višnje - cca 5-7 ml
3. dan veličina oraha -cca 22 do 27 ml
7. dan veličina marelice cca 45-60 ml
30 dan veličina jajeta 80-150 ml
Netom nakon poroda proizvodimo malu količinu tzv. kolostruma punog zaštitnih antitijela i imunoglobulina. U prvih 24 sata novorođenče najčešće doji jako malo jer je umorno i povraća plodnu vodu. Kako bi se održala normalna razina šećera u krvi potrebno je ponuditi dojku svaka tri sata, obje strane po 15-20 minuta. Već drugi dan je želudac prazan, nešto je narastao, a novorođenče se odmorilo te želi kontinuirano bez pauze dojiti. To ne znači da nemamo dovoljno mlijeka, upravo time dobivamo veću količinu mlijeka te dolazimo do prepunjenosti dojki gdje se često brinemo i mislimo kako su se "upalile". Vrlo važno je i dalje dojiti u svim pozicijama - u naručju, poziciji nogometne lopte i ležeći kako bi novorođenče izreguliralo količinu mlijeka te se količina mlijeka spustila na točno onoliko koliko je potrebno tvom tek novorođenom djetetu.
Lijep start dojenja želi vam vaša primalja Ana i puno snage mama Marija!
AUTOR TEKSTA: Ana Varzić i Marija Maras