Uloga logopeda u otkrivanju i otklanjanju jezično-govornih teškoća djece predškolske dobi

Kako djeca, tako mi kao roditelji susrećemo se s mnogim izazovima, poteškoćama i ulogama koje trebamo savladati. Samim time neki od nas se nađu u situaciji kada su prisutne poteškoće pri izgovoru, pričanju iliti sklapanju rečenica, mucanju i slično. Za djecu koja ne pričaju dovoljan broj riječi za svoju dob često kažemo sa su “lijeni” ili pripisujemo neke druge razloge toj fazi. Profil mlade logopedice s adresom u Njemačkoj, ”našeg” govornog područja i zanimljivih tema je potaknuo da napravimo live video na Instagram profilu @muttis_mit_herz kako bismo dobili odgovore na pitanja koja često muče roditelje. To su pitanja oko nedoumica kada se javiti logopedu, koja je njegova uloga, kako se nositi s nepoznavanjem njemačkoj jezika u kombinaciji s kašnjenjem govora i kako u konačnici poticati dijete u govornom području.

Foto: www.pixabay.com

Tema intervju-a je bila upoznavanje s ulogom logopeda u otkrivanju i otklanjaju jezično-govornih teškoća djece predškolske dobi. Kroz razgovor s logopedicom Enom dotaknuli smo se najčešćih teškoća koje se javljaju u dječjoj dobi te saznali trikove kako pravilno poticati jezik i govor. Osim toga, spomenuli smo i aktualnu temu dvojezičnosti, odnosno usvajanja dva jezika paralelno.


Za početak bitno je naglasiti samu ulogu logopeda.


On je osoba koja se bavi prevencijom, prepoznavanjem i otklanjanjem jezično – govornih teškoća kod djece i odraslih. Jezično – govorne teškoće mogu biti uzrokovane raznim čimbenicima (kao što je kod recimo mucanja), a ugrubo ih možemo podijeliti na genetske i okolinske čimbenike.

S obzirom na porast broja djece s odstupanjima u jezično – govornom razvoju od neizmjerne je važnosti raditi na osvještavanju roditelja o pravovremenom dolasku kod logopeda.


Nije potrebno čekati treću godinu da bi se posjetio logoped, prvi pregled je moguće napraviti s već oko 18 mjeseci. Ukoliko se radi o teškoćama gutanja i hranjenja, onda i ranije.

Foto: Instagram @enicalogopedica


Uz to usko vezana je pojava skraćenog frenuluma ili podjezične resice koja može uzrokovati teškoće prilikom dojenja, hranjenja, a kasnije i kod izgovora određenih glasova. Kod neke djece se već u rodilištu frenulum skrati, dok kod druge to je moguće izvesti u kasnijoj dobi od strane dječjeg kirurga. Sam zahvat traje vrlo kratko, a nakon njega radi se na vježbama za pokretljivost jezika koje su potrebne kako za hranjenje, tako i za izgovor.

Mnogi roditelji se suočavaju sa situacijom da im pedijatri ne daju uputnice za pregled logopeda. Nažalost, to je vrlo česta pojava i u tom slučaju odgovornost je na roditelju da izvrši pritisak i ipak se izbori za uputnicu. Čekanjem se gubi dragocjeno vrijeme, a nerijetko se osim pregleda logopeda čeka i na pregled sluha ili pregled ORL stručnjaka. Osim toga, ono što utječe na odluku odlaska kod logopeda je svakako i okolina koja često navodi da je dijete „lijeno“, ili, „on je dječak, bude on to“. Dijete s 26 mjeseci nije „lijeno za govoriti“ nego mu nedostaje alata kako bi se izrazio. Ono ne poznaje što je „lijenost“ i ne radi to namjerno, stoga je neopravdano etiketirati dijete kao lijeno. Što se tiče samog spola, istraživanja potvrđuju blage razlike u odnosu na spol, u korist djevojčica. Ali to i dalje nije razlog da se dječake „pusti“.

U ranoj dječjoj dobi najčešće se roditelji javljaju zbog „negovorenja“, odnosno zbog kašnjenja u govoru i jezika kada govorimo o late talkerima. To su djeca koja u dobi između 18 i 35 mjeseca imaju veoma mali rječnik (do 50 riječi) i ne spajaju još riječi u rečenice, a nerijetko se javljaju i teškoće u razumijevanju. Ta su djeca obično u drugim vještinama (npr. u motorici) jako dobra, odnosno to su im jače strane. U slučaju late talkera je izuzetno važno dojaviti se na vrijeme logopedu, kako bi logoped procijenio stupanja ozbiljnosti situacije, savjetovao roditelje i dijete uključio u program rane intervencije. Jedan dio djece late talkera s vremenom ovladaju svojim jezično-govornim vještinama, ali drugi dio nastavi imati teškoće. Iz tog razloga je bitno rano krenuti s pravilnim poticanjem.


Kako poticati govor kod djece?

Jezik i govor se u toj dobi može poticati kroz razne načine, a najčešće se sugerira kroz igru, uključivanjem u djetetovu igru, obilnim komentiranjem i opisivanjem onoga što dijete radi.


Osim toga, preporuka je uključiti dijete u svakodnevne aktivnosti poput čišćenja ili kuhanja. Slikovnice su također odlično poticajno sredstvo u toj dobi.

Osim kašnjenja u govoru, roditelji se u predškolskoj dobi jave logopedu i zbog artikulacijskih teškoća, odnosno teškoća izgovora. Postoje norme koje nam govore koji glas se kada treba usvojiti i prema tome logoped određuje kada je vrijeme početi raditi na korekciji određenog glasa. S obzirom na njemačko govorno područje, često pitanje je izgovor glasa „R“. Glas „R“ se zadnji korigira i toleriramo ga do 5-6 g. Postoji nekoliko vrsta izgovora glasa „R“. U hrvatskom jeziku tzv. njemački izgovor glasa „R“ se korigira, dok je taj isti u njemačkoj govornoj sredini uredan način izgovora. Prema tome, bitno je da dijete može izgovoriti glas „R“, neovisno radi li se o vibrantnom obliku ili guturalnom (njemačkom). Oba se toleriraju na njemačkom govornom području.


Poticanje govora i jezika kod djeteta
Foto: Instagram: @enicalogopedica

Mucanje se također javlja u dječjoj dobi. Radi se multidimenzionalnom poremećaju tečnosti govora. Može se javiti kao dio razvoja, kada govorimo o fiziološkom mucanju. Karakterizira ga ponavljanje kraćih riječi, djeluje nam kao da dijete od brzine govora zamuckuje ili si „kupuje vrijeme“ dok ne osmisli što bi reklo. Često ovakav oblik mucanja prođe sam od sebe. Uvijek se sugerira praćenje učestalosti mucanja i u kojim situacijama dijete muca. Nerijetko je ovakav oblik mucanja vezan uz razvojnu etapu djetetovog razvoja kada govor „eksplodira“ i dijete želi puno toga reći, ali nema puno vremena. Međutim, i neke situacije mogu utjecati na pojavu mucanja poput dolazak novog člana obitelji, odlazak u vrtić, promjena sredine. U trenutku kada dijete počinje produžavati glasove, odnosno vokale, ponavljati početne glasove u riječima i pri tome razvije popratne pokrete i/ili tikove, potrebna je ipak detaljnija procjena logopeda i uključenje u terapiju.

S obzirom na to da većina pratitelja profila i bloga Muttismitherz dolazi s njemačkog govornog područja, osvrnuli smo se i na usvajanje dva jezika i koliko je to štetno ili ne. Dosadašnja istraživanja ukazuju isključivo na benefite usvajanja drugog jezika. U kojoj mjeri će dijete ovladati drugim jezikom ovisi o mnogim čimbenicima, a jedan od njih je izloženost tom jeziku. Što se tiče samog uvođenja drugog jezika, preporuka je da to ipak rade izvorni govornici. U praksi bi to značilo da je to uloga predškolskog sustava, odnosno vrtića u situaciji kada roditelji djeteta nisu još ovladali njemačkim jezikom. Oni se u tom slučaju fokusiraju na usvajanje svog materinskog jezika. Kod djece s teškoćama, priča oko usvajanja drugog jezika je nešto teža. Međutim, ne i nemoguća. Ponekad se teškoće u jednom jeziku jave i u drugom, a ponekad ne. U svakom slučaju, preporuka je i tada dojaviti se logopedu na savjetovanje.


Svaki roditelj za svoje dijete želi najbolje i trudi se uložiti vrijeme i resurse kako bi to i zadovoljio. Zato informacije koje nam je pružila logopedica i informacije koje dijeli na svom Instagram profilu od velike su koristi i mogu vam pomoći da na vrijeme spoznate poteškoće ili na vrijeme potaknete dijete u usvajanju riječi - što na materinjom, tako i na njemačkom jeziku.


Također smo i obećali napraviti popis logopeda koji rade na području Njemačke, a ne govore samo njemački jezik. Njega možete pronaći klikom na link (a nalazi se na stranici u podkategoriji: Birokratske teme) https://www.muttismitherz.com/post/popis-logopeda-u-njema%C4%8Dkoj

Popis je napravila Ena, u suradnji sa svojim kolegama logopedima na području njemačke, i on će se dnevno ažurirati ovisno o dostupnosti informacija.




AUTOR TEKSTA: Ena Tadić Gavran. (Ena je magistrirala logopediju u Zagrebu i radila kao stručni suradnik logoped u jednom vrtiću. Od UNICEF-A stekla certifikat da radi kao voditelj radionica Rastimo zajedno Plus za roditelje djece s teškoćama. U Njemačku se preselila 2020 - e radi ljubavi i odradila nostrifikaciju. Radi s našom djecom na oba jezika, ali priča i španjolski i engleski. Trenutno radi u EBE kao jedini "naš logoped" u tom Kreisu. Roditelji i djeca ju zovu "teta Ena" što je njoj najdraži nadimak.

 
Cookie-Einstellungen